Školska zvona su neophodna u obrazovnim ustanovama.
Zvuk školskog zvona mnogima je prva asocijacija na dane provedene u đačkoj klupi. Od prvog dana polaska u osnovnu školu, pa do poslednjeg dana srednje – ono je bilo naš verni pratilac tokom školovanja.
Koliko puta smo izdaleka čuli dobro poznati prodoran zvuk dok smo žurili kroz školsko dvorište da ne zakasnimo na prvi čas? Koliko puta nas je spasilo ocenjivanja kada nismo naučili gradivo? Sigurno se svako od nas, makar jednom u životu, našao u ovim situacijama, pa se školsko zvono sa pravom naziva simbolom detinjstva – početka, ali i kraja jednog divnog perioda kojeg se rado sećamo.
Međutim, školska zvona su mnogo više od skupa uspomena. Koja je njihova funkcija otkriva vam prodavnica elektromaterijala u centru grada, Fakt.
Kada je nastalo školsko zvono?
Smatra se da su prva zvona nastala još u 3. veku pre Nove ere i bila su napravljena od keramike. O tome svedoče arheološka nalazišta u Kini. Sa otkrićem metala, vek kasnije počela su da se izrađuju od ovog materijala.
Prvobitno, zvona su upotrebljavana za skretanje pažnje javnosti i pozivanje ljudi na verske ceremonije. Zbog toga su se nalazila ne samo na zvonicima crkava već i na javnim trgovima. S obzirom da je većina škola u ranijem dobu bila u sklopu crkvenih prostorija, upravo su njihova zvona bila i prva koja su učenike upozoravala na početak i kraj nastave.
Tek u 17. veku braća William i Robert Cor izumela su prvo ručno zvono namenjeno isključivo za škole. Baš kao i prvo kućno zvono, ono je izgledom podsećalo na crkveno. Odnosno, imalo je drvenu dršku, mesingano telo i gvozdenu “klackalicu” sa kuglom na dnu koja udara u unutrašnjost zvona, proizvodeći zvuk.
Kolika su ova školska zvona bila značajna pokazuje način izrade. Naime, mnogi modeli imali su na vrhu drške karakteristične simbole škole, grada, pa i države u kojoj se nalazila.
Savremena školska zvona
Razvoj tehnike doveo je do napretka i u ovoj oblasti, pa su ručna školska zvona zamenjena električnim. Ona se sastoje od elektromagneta ispred čijeg pola se nalazi kotva, koja jednom stranom dodiruje prekidač. Pritiskom na prekidač elektromagnet postaje magnetičan i privlači kotvu, koja prekida struju.
Zbog prekida struje, pak, elektromagnet gubi magnetizam i otpušta kotvu. Kako se ovaj proces ponavlja brzo u kratkom vremenskom intervalu, udarci se prenose na zvono koje proizvodi zvuk.
Danas se, često, koriste moderne verzije električnog zvona. U pitanju su automatski modeli čiji je rad podešen pomoću automatskog časovnika. Što znači da se uređaj aktivira prema unapred zadatom rasporedu škole.
Automatska školska zvona rade potpuno samostalno, pa im nije potrebna nikakva spoljna podrška. Dok rezervno baterijsko napajanje omogućava nesmetan rad i kada nestane struja.
Zašto je važno školsko zvono?
Iako im je glavna uloga određivanje trajanja časova i školskog dana, zvona imaju mnogo veći značaj. Zapravo, ona uče decu na tačnost i poštovanje vremena, pa indirektno ih uvode u radne navike i bolje organizovanje dana. Što je važno i u kasnijem životu, posebno na poslu.
Takođe, precizno određen sistem časa, tj. rada i odmora omogućava očuvanje koncentracije kako učenika, tako i profesora. Samim tim je u svakom trenutku omogućena kvalitetna nastava.
Osim u školama, ovaj tip zvona se koristi i u fabrikama, za označavanje početka i kraja smene u proizvodnji.
Veliki izbor školskih zvona možete pronaći u prodavnici Fakt. Ovde vas čeka i sav alat koji je potreban svakom domaćinstvu, kao i zaštitne naočare, rukavice i druga oprema za rad.