
Kvaka predstavlja sastavni deo vrata. Iako je mnogi od nas ne primećuju, ona igra važnu ulogu, jer, bez kvake ne bismo mogli da otvaramo i zatvaramo vrata.
Tradicionalni model ima vijak ili vreteno koji se nalazi iznad brave, te se pritiskom na njega vrata otvaraju. Kod kružne verzije pokreti se vrše u pravcu suprotnom kazaljkama na satu. Dok ćete vrata na automobilu otvoriti povlačenjem kvake ka sebi.
Takođe, postoji razlika između kvaka za ulazna i vrata soba. Ulazna su, obično, sa prorezom za cilindar. Kvaka za sobna vrata ima prorez za ključ. Posebnu grupu čine kupatilski modeli sa tzv. leptir mehanizmom.
Kako da izaberete pravi model otkriva vam prodavnica elektromaterijala u centru grada, Fakt.
Kvaka ima dugu istoriju
Ne može se tačno utvrditi kada je kvaka nastala, ali se sa sigurnošću zna da se koristi više od 5.000 godina. O tome svedoče egipatska arheološka nalazišta. Naime, drevni Egipćani su na vratima imali posebne modele izrađene od bakra ili gvožđa. Upravo se oni smatraju pretečom moderne kvake. Iz Egipta, ova tradicija je preneta u Rim i Grčku.
U Srednjem veku, pak, vrata su pravljena sa bravama i ključem, bez kvaki. Izrada je bila mnogo jednostavnija, ali mogli su je priuštiti samo bogataši. U> višim društvenim slojevima svaka porodica je imala slugu poznatog pod nazivom “Chamberlain”, koji je bio zadužen za ključeve svih vrata kuće. Siromašne porodice su vrata zatvarali pomoću šipki i kanapa. Dok su važne predmete čuvali zaključane u sanducima.
Tek krajem 16. veka kvaka je ušla u palate i domove bogatih. Međutim, njena svrha je bila prikazivanje raskoši i bogatstva, a ne pružanje sigurnosti. Tako je francuski kralj Luj XIV Versajski dvor ukrasio delikatnim pozlaćenim kvakama. Vrlo brzo su se u domovima bogatih mogle videti i staklene verzije.
Industrijska revolucija donela je napredak i na ovom polju. Počele su da se proizvode verzije od mesinga i drveta, koje su bile pristupačne i siromašnm slojevima. Ipak, kvaku kakvu danas poznajemo delo je američkog izumitelja Osbourna Dorseya. Za svoj dizajn dobio je 1878. godine patent. Kvaka je i zvanično postalo sastavni deo mehanizma za otvaranje.
Kvaka dolazi u više vrsta
Baš kao kućno zvono, tako je i kvaka dostupna u više tipova. Najdužu, samim tim i najrasprostranjeniju, upotrebu imaju drvene. Svojim niskim cenama i elegantnim dizajnom lako se uklapaju u svaki enterijer. Ne čudi što su i u modernom dobu veoma popularne.
Prema stepenu idržljivosti, metalna kvaka je prva na listi. Zahvaljujući izuzetnom kvalitetu na njoj se neće razviti tragovi rđe, bez obzira na vremenske prilike. Dok stručnjaci kao posebnu prednost naglašavaju njihovo antibakterijsko svojstvo.
Stakleni modeli imaju dekorativnu karakter. Spadaju u antikvitete, koji su savršeni za vintage stil, dajući mu dozu ekstravagancije.
Keramčke kvake odlikuje vrhunska čvrstoća i antistatičnost. Posebnu pažnju privlače ručno oslikane verzije okruglog oblika. Ova prava mala umetnička dela upotpuniće vaš enterijer živim prizorima.
Kako izabrati odgovarajući kvaku?
Verovali ili ne, kvaka na ulaznim vratima utiče na prvi utisak o vama. Zato je veoma važno da izaberete model koji pruža ne samo sigurnost, već i odgavara stilu vašeg doma. Pri tome vodite računa na koju stranu se vrata otvaraju. Naročito kod klasičnih modela, gde postoje posebno verzije namenjene za levo, a posebno za desno otvaranje.
Veliki izbor kvalitetnih kvaka svom u bogatom asortimanu nudi prodavnica Fakt. Kod nas možete pronaći i alat koji je potreban svakom domaćinstvu, kao i najraznovrsniju rasvetu.
1 comment on “Kvaka – Kako da odaberete pravi model?”